"Dolazi li doba skupljeg života" pogledajte prilog na Banka TV
Pogledajte fotogaleriju
Prosječna će ovogodišnja inflacija doseći 2,5 posto, a njen će najvažniji pokretač biti cijena hrane koja će u ukupnoj inflaciji sudjelovati s 1,5 do dva postotna boda, kazao je na javnom predavanju "Rast cijena sirovina: Dolazi li doba skupljeg života", Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria Banke.
Kako pojašnjava Stojić, glavni će faktori rasta inflacije biti na strani ponude, odnosno najznačajniji će pokretač biti spomenuta cijena hrane, ali i pojedini energenti. "Administrativna poskupljenja u ovoj godini ne očekujemo, barem ne u nekoj značajnijoj mjeri, jer se ona redovno provode nakon izbora", kaže Stojić.
Kretanje cijena najviše će biti pod utjecajem "šokova" na strani ponude, kazao je Stojić dodavši kako će temeljna inflacija ostati niska jer i dalje u Hrvatskoj svjedočimo vrlo slabom oporavaku potražnje odnosno kreditne aktivnosti. Ne manje važnim smatra i daljnji rast nezaposlenosti koji će se protegnuti kroz manje-više cijelu ovu godinu. Slabu domaću potražnju u budućnosti će potaknuti i neizbježna fiskalna konsolidacija koju očekuje najkasnije nakon izbora.
Za sprečavanje rasta cijena hrane Stojić, među ostalim, predlaže povećanje efikasnosti trgovina (bolju iskoristivost skladišnih prostora te poboljšanu transportnu logistiku).
Povećanje cijena hrane i sirovina u svijetu posljedice su rastuće potražnje u odnosu na ponudu - stanovništva je sve više, raste dohodak, a povećana proizvodnja biogoriva oduzima plodnu zemlju, kaže se u prezentaciji Hongjoo J. Hahma, voditelja Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. Dok su razlozi povećanja cijena 2008. bile klimatske promjene, razlozi sadašnje rekordne razine cijena strukturalne su naravi, navodi Hahm.
Procjenjuje kako će 2050. godine na Zemlji živjeti dodatne 2,5 milijarde ljudi, odnosno svjetska će populacija brojati 9 milijardi stanovnika. Više od polovice živjet će u zemljama u razvoju. S druge strane, u industrijskim će zemljama biti sve više starijeg stanovništva, a daljnji eksplozivan rast gradskog stanovništva dovest će do toga da će do 2030. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u megagradovima.
Veća potražnja u odnosu na ponudu razlog je povećanja cijena i drugih prirodnih resursa - vode, nafte, plina pa rast cijena energenata valja očekivati i u budućnosti. Voda je najdragocjeniji prirodni resurs. No, iako je većina Zemlje prekrivena vodom, samo se 2,5 posto odnosi na slatku vodu, dok je 97,5 posto slana voda. Od slatke vode pak, skoro 70 posto je zaleđeno u glečerima, tridesetak posto je pod zemjom, a samo 0,3 posto se odnosi rijeke i jezera, zaključuje Hahm.