Pogledajte fotogaleriju

U Vladinom Programu gospodarskog oporavka nema ništa novog i još neviđenog, to su poznate ekonomske mjere napisane tako da budu primjenjive na našu realnost i s ciljem da poboljšaju život u Hrvatskoj, a dok god netko ne izađe s alternativnim programom neka ne ruši ovaj postojeći, istaknuo je Borislav Škegro, jedan od autora Programa na javnom predavanju magazina Banka održanom u utorak u zagrebačkom Profil Megastoreu.

Škegro je rekao da mu idu na živce lažni proroci, ljudi koji ne mogu dati rješenje, a govore 'uvedite porez na kapitalnu dobit' ili 'uvedite porez na imovinu'. Sve dok nema kvalitetetnog i konkretnog prijedloga, počevši od definiranja same imovine, ne može se niti razgovarati o tome, dok su ad hoc rješenja samo bacanje prašine u oči, smatra Škegro.

Što se tiče nezaposlenosti, Hrvatska ima specifične probleme, a to je niska stopa participacije aktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji i unutar toga, njihova niska stopa zaposlenosti. Osnovno pitanje budućeg razvitka Hrvatske je kako neaktivno stanovništvo, bilo da se radi o prijevremenim umirovljenicima ili onima koji primaju neke druge beneficije, vratiti u radnu snagu, a to je suprotno od onog što je bila dominantna politička mantra od kraja rata, kazao je Škegro.

Škegro je želio naglasiti da je Program gospodarskog oporavka cjelina, tako da je i najkraći odgovor za povećanje zaposlenosti upravo provesti cjelinu Programa. "Niti jedna Vlada na svijetu nema gumba kojim se regulira zaposlenost i nezaposlenost, pa ni hrvatska. Nema gumba na tastaturi kojim se regulira nezaposlenost, inflacija, proračunski deficit, socijalni standard ili neravnoteža u platnoj bilanci.“

Naglasio je da bi svaki vladajući političar trebao biti u stanju reći "ima novca, ali ga ne mogu dati jer imamo neke druge prioritete". Ipak, još od kraja devedesetih pa sve do nedavno bila je suprotna situacija, odnosno trka u obećavanju prava. Zbog toga sada i nema ničega logičnijeg od ovakve strukture vanjskog i javnog duga kao i svih drugih problema poput nezaposlenosti koja je rezultat ukupnih politika i ukupnog sustava vrijednosti koji je prevladavao u društvu.

Uspješnost Programa određuje sudbinu Vlade

Trenutno je 84 posto proračuna fiksirano, a 16 posto manevarski prostor. Program ide upravo za time da na neki način učini varijabilnim i tih 84 posto. Škegro smatra da je jedna od važnijih mjera, koja bi trebala zaživjeti u roku 2 godine, zakon o fiskalnoj stabilnosti – njime bi se na učinkovit način spriječilo napuhavanje javne potrošnje koja se odvija kroz utakmicu interesnih skupina u parlamentu i traženje sve veće i veće potrošnje.

Prema Škegri u Programu gospodarskog oporavka najvažnija je četvrta stranica u kojoj se navode slabosti hrvatskog gospodarstva. Podsjetimo, riječ je o ograničenjima ekonomske politike zbog visoke inozemne zaduženosti i strukturnog karaktera fiskalnog deficita, zatim ovisnost dijela gospodarstva o vertikalnim državnim potporama (brodogradilišta, HŽ, poljoprivreda itd.), oslanjanju na državne nabavke i projekte, slaba konkurentnost hrvatskih proizvoda, loše upravljanje državnom imovinom, niska stopa zaposlenosti radne snage i nepovoljna investicijska klima. Prema Škegri, na četvrtoj stranici je sve, a ono ostalo je logična razrada.

Ono po čemu će se Program ocjenjivati na kraju bit će njegovi rezultati koji će ovisiti o primjeni. "Ta primjena naravno u velikoj mjeri ovisi, neću reći o političkoj volji, ona definitivno postoji kod predsjednice Vlade i tu nema povratka. Vlada je dala dovoljno izjava kojima je svoju političku sudbinu barem na kratki rok, povezala s uspješnošću provođenja programa".

U tom provođenju aktivnu će ulogu imati Sabor (gdje će se morati mijenjati cijeli niz zakona), a osim malih tehničkih dijelova, bit će i težih izmjena, tamo gdje će se morati zadirati u postojeća prava, gdje će se morati smanjivati ta prava ili ukidati, tu će biti otpora, napominje premijerkin savjetnik.

Program je napisan na neobičan način i to ne slučajno - alternativa je bila napisati 200 stranica visokoumnoga teksta, ponavljati već sto puta napisane i prepisane stvari i na kraju izlistati nekakav popis mjera, objašnjava Škegro intencije Vladinih savjetnika.

"Mi smo se odlučili ići obrnuto, znajući da u današnje vrijeme nitko nema strpljenja, ili ga imaju samo rijetki, pročitati bilo koji tekst dulji od desetak ili dvadeset stranica. Znači, prvi razlog je bio sastaviti to u najkompaktnijoj mogućoj formi, a drugi razlog je na neki način sugerirati na ono što piše u prvih deset stranica i da ljude to počne zanimati", rekao je Škegro. Njemu je početak najvažniji dio Programa, gdje su na jezgrovit način izlistani osnovni problemi hrvatskog gospodarstva.

"Ti problemi nisu od Sanaderove, Račanove, Matešine ili Valentićeve Vlade, to su problemi koji imaju jako dugu povijest, neki od njih sežu duboko u doba socijalizma pa i ranije. Što će reći da bilo koji ozbiljan program koji ima ambiciju stvarno promijeniti dio stvari, mora prvo pošteno reći kakvo mi to gospodarstvo imamo, u kakvom društvenom okruženju, i s kojim prevladavajućim sustavom vrijednosti živimo", naglasio je Škegro na javnom predavanju Banke.