Obrazovna struktura majki ispitanika najbolja je u najnerazvijenijoj regiji Like, Korduna i Banije gdje ih je čak 18,6 posto s visokom i višom spremom (prosjek Hrvatske je 18 posto visokoobrazovanih građana), dok je u najrazvijenijoj i najnaprednijoj regiji Istre, Gorskog  Kotara i Primorja obrazovanih majki bilo svega 8,9 posto. Kod očeva je situacija pak potpuno drugačija - onih s najvišim obrazovanjem najviše je u Zagrebu (28 posto) i Istri (24 posto), dok ih je najmanje u Lici, Kordunu i Baniji (5 posto).

To su samo neki od rezultata najnovijeg istraživanja Nacionalnog indeksa sreće o društvenoj mobilnosti koja govori o tome koliko se i na koji način u jednoj generaciji promijenio položaj pojedinca u društvu.

Osnovni je nalaz da je Hrvatska bila i ostala umjereno otvoreno društvo jer obiteljsko porijeklo ima značajan utjecaj na obrazovno postignuće pojedinca, a time i na njegov društveni položaj. Naime, oni čiji su roditelji višeg obrazovanja i porijeklom iz Zagreba ili makroregionalnih središta imaju veće šanse za uspjeh od ispitanika rođenih na selu ili u manjim sredinama, a čiji su roditelji bili poljoprivrednici ili radnici.

Želimo li povećati društvenu mobilnost i time dati svima jednake šanse za uspjeh moramo  povećati dostupnost i kvalitetu obrazovanja te ga povezati s potrebama tržišta rada, zaključak je istraživanja. 

O tome kako se danas napreduje i stječe status u društvu, je li nam bolje nego našim roditeljima, postoji li u Hrvatskoj jednakost šansi i u kojoj mjeri, razgovarat ćemo na okruglom stolu Postoji li u Hrvatskoj jednakost šansi za bolji život?