O važnosti sreće u životu pojedinca i društva govorila je Majda Rijavec, profesorica psihologije i predsjednica Hrvatske mreže Pozitivne psihologije, dok se Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvrnuo na politološki aspekt NIS-a, a Ivo Bićanić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb, ukazao je na značaj BDP-a kao mjerila uspješnosti u globalnom gospodarstvu.

Unatoč krizi, rastućem siromaštvu i nezaposlenosti, Hrvati su našli neke razloge za zadovoljstvo i sreću, pokazali su prvi rezultati Nacionalnog indeksa sreće, objavljeni u novom broju Banke.

Konferenciju je u petak otvorio Hannes Swoboda, član Europskog parlamenta i bivši izvjestitelj parlamenta za Hrvatsku. Glavne teme susreta su financijski izazovi u budućnosti, energetika, tehnologija, održivi razvoj i globalizacija.

Kako se donose ekonomske odluke, na koji se način promatraju altruizam i egoizam u istočnjačkoj i zapadnjačkoj filozofija, te je li moguć ekonomski model u kojima je vlastiti interes zamijenjen interesom koji uvažava druge, neke su od tema trodnevne konferencije. U svih šest panel diskusija sudjelovat će tibetanski duhovni vođa Dalaj Lama.
 

Intelektualni krugovi na zapadu već primjenjuju ekonomske politike koje znače zaokret u javnim politikama nezaposlenosti, zdravstva i obrazovanja.

Hrvati su bili najsretniji 2005. kada se povećao optimizam zbog početka pregovora za ulazak u EU. Od tada se sreća građana smanjuje, da bi ove godine pala na razinu od prije deset godina .

Gledano po regijama svijeta, stanovništvo Južne Amerike je najoptimističnije. Dvije trećine (66 posto) tog kontinenta smatra da će sljedeća godina biti bolja od 2009. Slijede Središnja i Istočna Evropa (52 posto), Sjeverna Amerika i Bliski Istok s 50 posto.
 

Nacionalni indeks sreće će mjesečno pratiti “puls sreće” Hrvata i zadovoljstvo kvalitetom života. Novi pokazatelj časopisa Banka, agencije za istraživanje Hendal i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar promatrat će se u kontekstu društvenih i ekonomskih zbivanja, te tako donositeljima ekonomske politike pružati kvalitetniji uvid u hrvatsku stvarnost. 

Povećala se sreća muškaraca, a smanjila žena, što se može pripisati razlikama u obvezama prilikom nadolazećih blagdana i očekivanju od prazničnog raspoloženja. Naime, blagdani su za žene stresnije razdoblje jer se se pripreme za njihov dolazak - nabavljanje namirnica, spremanje stana, priprema blagdanskog stola, poklona i sl. – dodaju njihovim uobičajenim obavezama.

Za veći dio Hrvata može se reći da su, unatoč krizi i recesiji, rastućoj nezaposlenosti i neizvjesnosti oko sigurnosti posla, ipak sretni. To potvrđuje da materijalno blagostanje nije primarno da bi ljudi bili sretni, odnosno da je subjektivno blagostanje odraz ne samo prihoda već mnogih drugih važnijih stvari poput zdravlja, međuljudskih odnosa, bračnog stanja itd.