Pod utjecajem usporavanja inozemnih investicija, smanjenja trgovačkog suficita i europske dužničke krize koja je natjerala investitore na rasprodaju u zemalja u razvoju, kineske su devizne rezerve pale po prvi puta od Azijske financijske krize 1998. godine, piše Bloomberg.
Kineske rezerve, inače najveće na svijetu, prema danas objavljenim podacima kineske središnje banke pale su sa 3,2 bilijuna dolara krajem rujna, na 3,18 bilijuna dolara na kraju prosinca.
Aprecijacija bi mogla usporiti, a monetarna politika olabaviti
Guverner kineske središnje banke, Zhou Xiaochuan, istaknuo je svojem izvješću objavljenom ovog mjeseca kako bi negativni globalni trendovi ove godine mogli dovesti do znatnog odljeva kapitala i označiti promjenu u odnosu na prijašnje godine kada se Kina borila s navalom špekulativnog kapitala.
Analitičari naglašavaju kako ovakva situacija podrazumijeva slabljenje aprecijacijskih pritisaka i moguće je da će jačanje kineskog juana usporiti. Također se predviđa labavljenje monetarne politike s ciljem očuvanja optimalne razine likvidnosti.
Visoke stope rasta deviznih rezervi stvar su prošlosti
Kina raspolaže najvećim svjetskim deviznim rezervama ponajprije zbog sterilizacije dolarskih priljeva, a ovaj će pad vjerojatno razveseliti brojne kritičare kineske politike koji naglašavaju kako su zalihe posljedica izvozne ekonomije ovisne o podcijenjenom juanu.
Međutim, Reuters prenosi izjave nekih analitičara koji naglašavaju kako bez obzira na tečajnu politiku Kina zbog sve češće upotrebe juana u trgovačke svrhe više ne može računati na gomilanje deviznih rezervi.
"Devizne rezerve dugoročno bi mogle rasti, ali era njihovog rapidnog rasta stvar je prošlosti", naglasio je Hua Zhongwei, ekonomist u Huacheng Securities.
Prema podacima Reutersa u trećem su kvartalu 2011. devizne rezerve porasle samo za 4,2 milijarde dolara, te je rast znatno usporio u odnosu na kvartal ranije kada su rezerve porasle za 152 milijarde dolara.