Piše Maja Bešević Vlajo

Zagrebačka burza je tijekom 2011. zabilježila daljnji pad prometa, a svoje dionice s burze povuklo je desetak kompanija motiviranih lošim poslovanjem ili stečajem.

S obzirom na relativno niski promet na ZSE (koji se pojedinih dana čak kretao i oko 6 mil. kuna) možemo se zapitati kakva budućnost čeka domaću burzu.

Naravno, slaba gospodarska situacija negativno utječe na domaće tržište. Ipak, glavni je problem domaćeg tržišta needuciranost ulagača, ali još više - i to je ono što zabrinjava - needuciranost izdavatelja.
Činjenica je da se vrlo često bavimo temom  needuciranih ulagača, dok malo njih spominje slab interes samih izdavatelja za privlačenjem ulagača.

Izdavatelji spavaju zimski san

Zanimljivo je kako se vrlo često obrušavamo na “nezainteresirane“ ulagače, dok sami izdavatelji spavaju zimski san.

Stoga i ne treba čuditi odljev kapitala s domaćeg na inozemna tržišta niti činjenica kako je velik broj investitora tijekom zadnjih nekoliko godina počeo aktivno trgovati na inozemnim tržištima, unatoč višim troškovima. 

Zatvoreni prema ulagačima i posrednicima (novinarima, analitičarima i slično) domaći izdavatelji time vrlo često šalju negativnu sliku u javnost.

Budimo realni, inozemni investitori, koji mogu značajno pozitivno doprinijeti aktivnosti na ZSE, nisu zainteresirani za kompanije koje kasne s objavom rezultata, dok je kvaliteta objavljenog često upitna, a komunikacija s investitorima praktički i ne postoji, koje ostavljaju dojam kako je činjenica da su izlistani “nužno zlo“, unatoč naporima menadžmenta ZSE za popravljanjem situacije nabolje.

Začarani krug time ne staje jer zbog ponašanja većine i one kompanije koje su zainteresirane za inicijalne javne ponude u ovom trenutku procjenjuju kako tržišne prilike nisu povoljne za takve akcije. 

Pogledamo li samo Varšavsku burzu - koja je doista postala fenomen i lider SEE regije, na kojoj je tijekom posljednjih nekoliko godina provedeno preko 200 IPO-a, što je doista odličan uspjeh u ovakvim tržišnim uvjetima - jasno je u koje okvire spadamo.

Osim nezainteresiranosti i needuciranosti izdavatelja, domaće tržište mori i kronični nedostatak novih proizvoda.

Unatoč tome što je ZSE tehnološki superiorna ostalim burzama u našoj regiji, novih proizvoda koji bi privukli ulagače zasad nema.

Treba napomenuti i nekoliko izvanrednih faktora koji su negativno utjecali na  atraktivnost domaćeg tržišta kapitala i zaštitu ulagača  - obustava trgovanja dionice Ine gotovo sedam i pol mjeseci te likvidacija Credo banke.

Sasvim je izvjesno da će u Hrvatskoj gospodarski oporavak sljedeće godine izostati te da neće biti pozitivnih impulsa za burzu iz samog gospodarstva.

S druge strane valuacije domaćih kompanija su i dalje atraktivne, pa će profitirati strpljivi investitori koji kompanije kupuju vjerujući u fundamente i nisu ograničeni kratkim rokovima.

Više u izdanju Banke za siječanj