Piše Aleksandar Aleksić

U 2010. Kina je bila na četvrtom mjestu vanjskotrgovinskih partnera Srbije, odmah poslije Njemačke, Ruske Federacije i Italije. No, ta se suradnja svodila uglavnom na uvoz Srbije iz Kine, dok je izvoz u Kinu bio statistički zanemariv. Jednako je i s ulaganjima Kine u Srbiju.

Ove godine je bitno drukčije. U listopadu su konzorcij kineskih kompanija i Elektroprivreda Srbije potpisali protokol o suradnji koji se odnosi na gradnju termoelektrane Nikola Tesla B3, pripadajućeg kopa Radljevo za proizvodnju ugljena, a dogovorena je suradnja i na iskorištenju obnovljivih izvora energije u Vojvodini.

Ukupna procijenjena vrijednost tih projekata prelazi 2 milijarde eura.

Ovaj je protokol samo jedan u nizu koje su počeli sklapati predstavnici Kine i Srbije, nakon što su u kolovozu 2009. u Pekingu predsjednik Srbije Boris Tadić i kineski predsjednik Hu Jintao potpisali dokument o strateškom partnerstvu Srbije i Kine.

Kina ovakav dokument ima potpisan još sa samo četiri zemlje - Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom, Brazilom i Južnoafričkom Republikom.

Dokumentom je predviđeno “ubrzavanje suradnje u području izgradnje mostova, elektrana, putova i drugih infrastrukturnih projekata u Srbiji”.

Dokument o strateškom partnerstvu bio je važan, ali ne i dovoljan uvjet za dolazak kineskih investitora. Srbija i Kina osnovale su Mješoviti komitet za ekonomsku suradnju, a kod kuće je Srbija 2010. napravila zaokret u privlačenju stranog kapitala i stranim investitorima, ne samo kineskim, dala nacionalni tretman, ponudila im i zagarantirala posebne poticajne programe i inicijative.

Planirani projekti

Kina i Srbija definirale su projekte od interesa za obje strane, od kojih su neki već ugovoreni, a neki su u fazi ugovaranja:

•    gradnja TE Nikola Tesla B3 i ugljenokopa Radljevo, iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Vojvodini – potpisan protokol o suradnji u vrijednosti oko 2 mlrd eura
•    gradnja mosta na Dunavu Zemun-Borč – vrijednost 170 mil. eura
•    obnova i gradnja novih blokova u TE Kostolac – potpisan sporazum o investiciji 1,2 mlrd dolara
•    preuzimanje vlasničkih udjela u visini 60% u elektranama Obrenovac 3, Đerdap 3, Bistrica i Nikola Tesla
•    otvaranje tvornica za proizvodnju elekomunikacijske i opreme za solarnu energiju
•    moguće prebacivanje dijela tekstilne proizvodnje za europska tržišta
•    trgovina – investirano 25 mil. eura u veleprodaju
•    logistički centar kineskih kompanija za Balkan i JI Europu – dorada proizvoda i njihovo plasiranje na tržište CEFTA-e, Rusije, Bjelorusije i Kazahstana
•    privlačenje velikih kineskih ulaganja u građevinsku i energetsku industriju

Cjeloviti tekst možete pročitati u magazinu Banka za studeni