Danijel Vidiš, direktor trgovačkog lanca Spar Hrvatska, izjavio je nedavno za www.banka.hr  kako su otvoreni "za potencijalna spajanja i preuzimanja". 

Spar Hrvatska: Otvoreni smo za spajanja i preuzimanja

Tom je prilikom dao intervju u kojem govori o maloprodaji, hrvatskoj kulturi neplaćanja te o planovima kompanije.

• Kako ocjenjujete situaciju u hrvatskoj trgovini?

Znam da je situacija prilično teška: osim velikog broja nezaposlenih, niti oni koji rade nisu sigurni da će dobiti plaću. Velika je neizvjesnost među potrošačima i kupci su iznimno oprezni kad odlaze u trgovinu. 

• Očekujete li pad prodaje u nadolazećim tjednima? Jesmo li već dotaknuli dno?

Već neko vrijeme mislimo da je naša ekonomija dotaknula dno, ali stvarnost nas demantira. Do sada su se uglavnom čule pozitivne prognoze za drugi dio ove godine, ali zasad ne vidim signale koji bi to potvrdili te mi nije  jasno na temelju kojih promjena  bi se to trebalo realizirati. Ova će godina prema mojem mišljenju biti teža nego prošla.

• Kako ocjenjujete hrvatsko tržište maloprodaje?

Svima je jasno da  konsolidacija maloprodaje u Hrvatskoj nije završila preuzimanjem Getroa od strane Mercatora. Osjeća se  nervoza koja je bila vidljiva i krajem godine kada se pisalo o preuzimanju Keruma od strane Konzuma. Pretpostavljamo da će dugotrajnost krize biti okidač za daljnu konsolidaciju. Trenutačna teška situacija nije izdrživa za dobar dio trgovaca.

• Kako se Spar nosi s krizom?

Naša prednost je što smo svoju diskontnu liniju S-budget lansirali u pravom trenutku, prije početka krize tako da smo odmah imali odgovor na novonastalu situaciju na tržištu.  Usprkos tome što se govori da u doba krize kupci izbjegavaju odlazak u trgovačke centre kupci su nam ostali vjerni.

• Kakve je situacija s likvidnošću Spara?

Spar nema problema s likvidnošću. Iza sebe imamo koncern koji je lani imao promet od oko 12 milijardi eura, a zadužujemo se kod njega i kod banaka. Inače, naš vlasnik Spar Austria ima konzervativnu politiku zaduživanja. 

Više nas muči hrvatska kultura neplaćanja. Poduzeća ne mogu naplatiti potraživanja, pa onda nas traže da im uz skonto sve ranije plaćamo fakture, ali mi nismo banka. Istovremeno su se na tržištu razmahale kompenzacije i bonovi kao surogat za novac, slično kao pred raspad Jugoslavije. To i dalje uzima sve više maha i  očito da je  već riječ o dubljem sistemskom poremećaju. Čudi me da institucije na to ne reagiraju.

• Kakva je ambicija Spara u idućih pet godina?

Prošle godine smo imali promet od 230 milijuna eura uz rast veći od 25 posto, a slično će biti i ove godine. I u narednim godinama želimo rasti s time da će to ponajviše ovisiti o razvoju ekspanzijskih projekata kao podlozi za organski rast te o mogućnostima za preuzimanja.

• Postoje li na tržištu kompanije koje želite preuzeti?

Otvoreni smo za razgovore i ne želimo nikoga isključiti. Sve su opcije otvorene. Nije bitno dolazi li inicijativa  od banaka ili od vlasnika . Ako se ne varam, nakon slučaja Pevec, banke su počele mijenjati  politiku pa žele preventivno djelovati.

• Namjeravate li kupovati kvartovske trgovine, odnosno nude li se na prodaju?

Nakon snažne ekspanzije Interspar hipermarketa, u fokusu je širenje mreže Spar supermarketa. Pritom je naša velika prednost  što  imamo više različitih formata koji daju mogućnost prilagodbe  na odgovarajuću veličinu za svaku lokaciju.

• Kako namjeravate financirati akvizicije?

Koncern će ocijeniti što je najpovoljnije, a u tome imamo dosta iskustva iz drugih zemalja. 

• Kapital bi dolazio iz Austrije?

Ne mora značiti. To ovisi u kojoj zemlji  u određenom trenutku možemo dobiti najpovoljnije kredite. Koncern se ne zadužuje samo u Austriji.

• Je li Spar spreman i na spajanje?

Mislite na kupovinu dijela vlasništva, manje od 100 %? To je naravno odluka  koju u konačnici moraju donijeti vlasnici.

• Kakva su očekivanja za ovu godinu?

Što se tiče makroekonomskih izgleda u srednjem razdoblju, slažem se s dijelom makroekonomista da nas čeka ili stvarna devalvacija ili tzv. „unutarnja devalvacija“ . Moramo pojeftiniti ulazne troškove izvozne proizvodnje, povećati joj konkurentnost  jer netko mora vraćati ino dugove.

Ako Vlada bude odlučna i konkretna moći će se provesti "unutarnja devalvacija" rezanjem troškova javne uprave, javnih i komunalnih poduzeća što  je naravno bolja varijanta. Ne bude li snage za nužne promjene, doći će do devalvacije, što uvijek znači kaos u kojem najlošije prođu najslabiji. No problem nabujalih troškova javnog sektora i dalje će nas čekati . Imam dodam da se uvijek čeka „deus ex machina“ da riješi naše probleme.

• Koliko ćete u tom razdoblju imati zaposlenih?

Spar Hrvatska trenutno ima oko 2200 zaposlenih, a svakim novim otvaranjem stalno povećavamo taj broj. U Sloveniji na primjer, Spar zapošljava  4 tisuća radnika. Dakle, pred nama je prostor za rast.

• Gdje u Hrvatskoj vidite prostor za rast?

Želimo biti jedan od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. INTERSPAR hipermarkete već sada imamo u većini velikih gradova u Hrvatskoj, samo u Zagrebu 6 velikih hipermarketa.  Predstoji širenje prodajne mreže Spar supermarketa.

• Neki tvrde da male kvartovske trgovine ne mogu opstati dok drugi potpuno suprotno vjeruju da će takve prodavaonice nanovo postati atraktivne?

Pogledajte koliko su se dugo održale u navali trgovačkih lanaca. Moguće je da će se još neke morati ugasiti, no one vjerojatno neće nestati. One imaju svoje kupce.

• Hoće li cijene trgovina i trgovačkih lanaca dodatno padati u predstojećim godinama?

Sigurno hoće, kriza je i vrijeme je kada se ljudi pitaju mogu li uopće opstati. Situacija na tržištu neće se popraviti još najmanje 2-3 godine. Hrvatski trgovci imaju kredite s deviznom klauzulom, a prodaju u kunama tako da im i postotna promjena tečaja ozbiljno  ugrožava profitabilnost.

No, ako i ne dođe do promjene tečaja,  kupovna moć građana pada, pada prodaja po metru četvornom zbog novih kvadrata, a prosječna kamata za poslovanje u Hrvatskoj sve više raste s promjenom našeg investicijskog rejtinga. Donekle su sigurni samo oni koji imaju veliki postotak vlastitog kapitala  u bilanci za amortizaciju tih šokova. 

U trgovini samo određena veličina tržišnog udjela  jamči dugoročnu profitabilnost, a za to treba ulagati i opet ulagati, što zahtijeva stalni pristup kapitalu.