Vlada RH preko državne tvrtke Odašiljači i veze namjerava izgraditi optičku mrežu, takozvani hrvatski optički backbone, piše Poslovni dnevnik. Za to bi se iskoristili neiskorišteni kapaciteti optičkih mreža državnih tvrtki - HEP-a, Janafa, Plinacra, HAC-a i HŽ-a.
Svaka od tih tvrtki svoju mrežu gradila je zbog vlastitih potreba, za upravljenje procesima. Već prilikom izgradnje potaknute su špekulacije o mogućoj konkurenciji Hrvatskom telekomu, tim više što je tadašnja hrvatska vlada, koju je vodio Ivica Račan, u odgovorima na Upitnik EU-a upravo te mreže navela kao temelj projekta "alternativne" telekomunikacijske infrastukture.
Međusobnim povezivanjem ovih mreža znatno bi se povećao njihov potencijal. HEP, Janaf i HŽ čak su pregovarali o zajedničkom ulaganju u infrastrukturu kako bi optimizirali ulaganja, ali pokazalo se da nije bilo prevelikih dodirnih točaka - svaka tvrtka polagala je kabele uz svoju infrastrukturu. Nije bilo logičke povezanosti i razgovori su obustavljeni.
No, ideja o povezivanju mreža nije odbačena i tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza naručilo je od zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva studiju o mogućnostima takve mreže koja bi se na lokalnoj razini povezala s mrežom davatelja usluga kabelske televizije. Time bi se mreža izravno povezala s korisnicima i doista bi mogla postati komercijalna alterantiva HT-ovoj mreži.
Takva alternativna mreža preuzela bi dio prometa iz HT-ove mreže, ali njena osnovna vrijednost bila bi da bi ona omogućila alternativni pravac za prijenos podataka, odnosno povaćala bi se stabilnost telekomunikacijskog prijenosnog sustava.
Promjenom vlade projekt je opet zanemaren i povremeno se spominjao u raznim raspravama, da bi se ponovo aktualizirao prije lanjskih parlamentarnih izbora.
Kukuriku koalicija u predizbornim nastupima najavljivala je 4-5 milijardi investicija u optiku, no u projekt povezivanja optičkih mreža državnih tvrtki investiralo bi se tek 10 do 15 milijuna kuna, rekao je za Poslovni dnevnik Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku. "Optika već postoji, a nedostaju samo uređaji i softver koji će to povezati", tumači pomoćnik ministra.
Država previše plaća privatnim operaterima iznajmljivanje optičke infrastrukture za svoje nacionalne strateške komunikacijske mreže - Hitronet, CARnet, MORH i MUP, obrazlaže dalje Parić. "Sve te četiri mreže svaka za sebe zakupljuju optičke i ine kapacitete na nacionalnoj i regionalnoj razini, što znači da država isti kabel privatnom operateru plaća četiri puta."
Plan nije spojiti CARnet, Hitronet te mreže ministarstava obrane i unutarnjih poslova, jer je zbog nacionalne sigurnosti nužno da one budu zasebne, nego sagraditi nacionalnu optičku mrežu koju bi te četiri mreže koristile na jednak način kao što danas koriste optičke mreže privatnih operatera.
Iz Parićevih izjava proizlazi da u planu nije povezivanje postojećih mreža državnih tvrtki u komercijalnu optičku mrežu, već "optimizacija državnih resursa".
HT-ova mreža izgrađena je najvećim dijelom devedestih godina prošlog stoljeća i obuhvaća oko 15 tisuća kilometra, odnosno milijun kilometara niti koje pokrivaju cijelu Hrvatsku. S europskom mrežom povezana je preko Rima, Atene i Beča, a povezana je preko međunarodnog optičkog sustava preko Osijeka sa Sarajevom.
Odašiljači i veze su, prema financijskom izvješću, u prvih šest mjeseci prošle godine u razvoj optičke mreže uložili 1,1 milijardu kuna.