Vlada Zorana Milanovića i dalje ima veliku potporu unatoč najavi nepopularnih mjera. Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 45,1% ispitanika, što predstavlja porast potpore u odnosu na rezultate izbora kad je Kukuriku koalicija zabilježila izbor od 41,1%, prenosi HRT.
S druge strane HDZ s koalicijskim partnerima (HGS i DC) je u istraživanju CRO Demoskopa zabilježio je nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,1% prema izbornih 23,5%). U odnosu stranačkih lista SDP bilježi veliku prednost prema HDZ-u (34% prema 17,5%). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,4%), a HNS je na četvrtom s izborom od 5%.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,3% izbora (prošli mjesec 43,2%) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara čvrsto drži hrvatski premijer Zoran Milanović s izborom od 14,1% (prije mjesec dana 12,4%), dok je Jadranka Kosor s 3,3% tek na šestom mjestu (prema 5,6% prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 6,1% građana/ki (prije mjesec dana 5,5%), a Dragutin Lesar za 3,7% (prije mjesec dana za 4,2%). Među deset najpozitivnijih političara još su Vesna Pusić (2,8%), don Ivan Grubišić (2,5%), Ljubo Jurčić (1,6%), Ruža Tomašić (1,5%) i Radimir Čačić (0,8%).
Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 23,1% ispitanika/ca (prošli mjesec 27,4%). Na drugom je mjestu Vladimir Šeks s 22,3% (prema prošlomjesečnih 15,5%). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Jadranka Kosor s izborom od 15% (prije mjesec dana 19,6%). Radimir Čačić je najnegativniji političar nove vlasti s izborom od 8,9% (prema 7,7% iz prošlog mjeseca). „Svi političari“ su negativni izbor je 8,5% ispitanika/ca, dok nekadašnji predsjednik Mesić bilježi izbor od 2,1%. Slijede još Milanović i ministar financija Linić s izborom od po 2%. Među deset najnegativnije doživljenih političara još su Darko Milinović (1,8%) i Vesna Pusić (1,4%).
Ovomjesečno istraživnje CRO Demoskop obuhvaćalo je doživljaj rada tri najvažnije hrvatske institucije: predsjednika Republike, Hrvatskog sabora i Vlade RH. Najbolju je ocjenu zabilježio predsjednik Josipović s prosječnom ocjenom od 3,93 te zatim nova Vlada (3,02). Najslabiju je ocjenu zabilježio Hrvatski sabor (2,82). U posljednjem istraživanju četiri su događaja zabilježila češći izbor za događaj mjeseca: referendum o članstvu u EU-u s izborom od 30,5%, najava povećanja PDV-a (16,2%), ukidanje povlaštenih saborskih mirovina i odlazak u mirovinu na jedan dan (11,5%), gospodarska kriza u zemlji (14,9%).