Hrvatske banke su u prošloj godini, prema agregiranom nekonsolidiranom statističkom izvješću Hrvatske narodne banke, ostvarile dobit od 3,72 milijarde kuna. U odnosu na prethodnu, 2010. godinu, dobit je manja za 128 milijuna kuna, odnosno za 3,3 posto.
Aktiva banaka u prošloj godini porasla je s 391,91 milijarde kuna 408,77 milijardi, odnosno za 4,3 posto.
Ukupni krediti porasli su za 13 milijardi kuna, s 267,35 milijardi na 280,35 milijardi, odnosno za 4,86 posto.
Kreditni plasmani trgovačkim društvima porasli su za 7,94 posto, sa 102,17 milijardi na 110,28 milijardi. Krediti državnim trgovačkim društvima porasli su za nešto manje od 1,5 milijarde (+17,52 posto), na 9,94 milijarde, dok su krediti ostalim trgovačkim društvima premašili sto milijardi kuna uz rast od 7,08 posto.
Prema podacima iz agregiranog izvješća na kraju prošle godine jedinicama državne i lokalne uprave i samouprave te republičkim fondovima kroz kredite je bilo plasirano 39,45 milijardi kuna, što je 14,10 posto više nego na kraju 2010. godine.
Krediti stanovništvu su stagnirali (+0,17%), na kraju 2011. iznosili su 121,69 milijardi kuna ili oko dvjesto milijuna kuna više nego na kraju 2010. godine. Stambeni i nenamjenski krediti su blago porasli, dok su hipotekarni, auto krediti i krediti po kreditnim karticama u padu.
Stambeni krediti porasli su za 2,33 posto, na 58,59 milijardi kuna, a nenamjenski za 1,73 posto, na 51,54 milijarde kuna. Auto krediti pali su za 27,36 posto, sa 6,27 milijardi na 4,55 milijardi kuna, a krediti po kreditnim karticama za 6,5 posto, sa 4,24 na 3,97 milijardi kuna. Hipotekarni krediti pali su za 15,5 milijuna kuna ili za 0,5 posto, a iznose nešto više od tri milijarde kuna.
U 2012. ne očekuju su velike promjene u kretanju monetarnih i kreditnih agregata u usporedbi s 2011. godinom. Rast ukupnih plasmana banaka trebao bi se usporiti jer će država imati manje potreba za financiranjem nakon provedbe fiskalne konsolidacije, procjenjuje se u posljednjem Biltenu HNB-a objavljenom početkom siječnja. Kreditiranje privatnog sektora trebalo bi se nastaviti gotovo jednakom dinamikom kao lani, no uvjeti financiranja domaćih sektora u 2012. i 2013. krajnje su neizvjesni, navodi se u Biltenu.
"Stanje na svjetskom financijskom tržištu upućuje na prisutnost izražene nesklonosti riziku, prije svega zbog problema vezanih uz održivost javnih financija sve većeg broja zemalja. Takva kretanja pokazuju da se poboljšanje uvjeta financiranja za hrvatsku državu i domaći privatni sektor može očekivati tek kada se javne financije svedu u održive okvire."
Očekivano smanjenje proračunskog manjka već u 2012. i stvaranje pretpostavki za dugoročan rast gospodarstva trebali bi utjecati na postupni pad kamatnih stopa, a time i na jačanje potražnje privatnog sektora za kreditima u 2013. godini, zaključuje HNB u Biltenu. (td)