Nakon što je ministar financija Slavko Linić najavio da će Vlada zaustaviti isplatu plaća bez uplate doprinosa, a što bi trebale kontrolirati banke, iz Hrvatske udruge banaka poručili su da oni to ne mogu raditi iz nekoliko tehničkih razloga.
No, ministar Linić nakon toga im kratko odgovara - ako mogu plijeniti imovinu građana i imaju sve podatke o njima, onda mogu provoditi i to. Istaknuo je i kako s bankarima ne namjerava razgovarati preko medija.
Ministar Linić je u Otvorenom u utorak najavio kako od 1. veljače neće biti moguće isplatiti neto plaću bez uplate doprinosa. Rekao je kako postoji zakon prema kojemu se ne može isplatiti neto plaća bez doprinosa, ali se zakoni svejedno ne poštuju i nitko na to ne reagira.
Prema Zakonu, banke su dužne obavijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana isplate plaće, ako s njom nisu uplaćeni obvezni doprinosi.
Hrvatska udruga banaka poduprla je ovu najavu, no smatra da postoji nekoliko razloga zbog kojih kontrola isplate doprinosa nije tehnički moguća.
Iz HUB-a navode kako banke nemaju mogućnost razlikovati vrstu uplate ili isplate, jer prema postojećoj regulativi na platnim nalozima vrsta uplate/isplate nije obavezni podatak i ne treba se prenositi kroz sustav.
Banke, navode, nemaju (niti trebaju imati) saznanja o visini osobnih dohodaka, povlasticama, odbicima, administrativnim zabranama ili olakšicama da bi na neki način mogle kontrolirati točnost izračuna.
Poslodavci, ističu iz HUB-a, imaju pravo imati otvorene poslovne račune u nekoliko banaka, što u praksi znači da dio zaposlenika može primati plaću preko jedne banke, dio preko druge, a doprinosi se plaćati preko treće i četvrte.
Međutim, ovlašteni revizor i stalni sudski vještak za financije i knjigovodstvo Davor Banović kaže kako je ministar Linić u pravu kad kaže da u tom području treba napraviti reda, kako je to zahtjevan posao, ali je to moguće i jednostavno učiniti.
Kad se isplaćuje plaća, u modelu plaćanja navodi se oznaka iz koje je vidljivo da je riječ o isplati plaće. Takva isplata nikad ne treba ići kroz sustav bez isplate doprinosa, poreza i prireza, kaže Banović i dodaje kako bi banke u svoj softver trebale staviti kontrolnu zaporku da se ne može zatvoriti neto iznos ako nije zatvoren bruto iznos.
Osim radnika nitko nije pokazao interes da se krene u raščišćavanje tih problema, a trebali su to činiti i fondovi i porezna uprava i trebali su se pojaviti u svim radničkim postupcima zbog neisplate plaća, jer se radi i o njihovim izgubljenim prihodima, smatra Banović.