Nakon sto je jučer tržišni tečaj EUR/HRK dosegnuo 7,565 kuna za euro, Hrvatska narodna banka intervenirala na deviznom tržištu prodavši bankama 130 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,546319 kuna za euro.

To je druga ovogodišnja intervencija motivirana postojanim deprecijacijskim pritiscima na kunu u odnosu na euro koji su prisutni još od kolovoza prošle godine. Ukupno je na dvije ovogodišnje intervencije središnja banka prodala 327 milijuna eura s ciljem stabilizacije tečaja odnosno ublažavanja pritisaka u smjeru slabljenja kune u odnosu na euro, piše u analizi Raiffeisen banke. Kao i prvi puta tržište se posljednjom intervencijom tek privremeno primirilo sto znaci da uzlazni pritisci na tečaj EUR/HRK i dalje postoje.

Postojana potražnja za devizama, osobito radi podmirivanja dospijeća inozemnih obveza, u uvjetima visoke kunske likvidnosti te skromnog priljeva kapitala iz inozemstva nastavit će stvarati deprecijacijske pritiske na kunu. Dodatno, uz izostanak priljeva deviza na osnovi novog zaduživanja i inozemnih izravnih investicija, na izvoz je počelo utjecati usporavanje oporavka naših najvažnijih trgovinskih partnera.
U uvjetima neprekidnoga niskog priljeva inozemnoga kapitala tečaj kune prema euru nastavit će biti pod stalnim deprecijacijskim pritiscima.

Prema očekivanjima analitičara RBA oni neće oslabjeti do turističke sezone budući da je prva polovina godine uobičajeno razdoblje većeg odljeva od priljeva deviza na domaćem tržištu. Priljev kapitala iz inozemstva u privatni sektor umanjit će i učinci regulacije banaka u EU. Financiranje proračunskog deficita iz inozemstva također će biti otezano zbog povećane neizvjesnosti na vanjskim tržištima, kao i zbog mogućeg pada rejtinga države. Još uvijek je nepoznanica koliko će uspješno nova Vlada provoditi fiskalnu konsolidaciju. Načelno  prognoziraju da će uspješnost u rezanju javnih rashoda pratiti dostupnost kapitala iz inozemstva i obrnuto. A o priljevu kapitala ovisi i način stabiliziranja tečaja.

Prema podacima središnje banke od 6. siječnja 2012. međunarodne pričuve nalaze se na razini 12.369 milijuna eura (dakle s posljednjom deviznom intervencijom (prodajom deviza) i dalje iznad 12 mlrd eura) i dovoljne su za obranu tečaja u srednjem roku. Međutim, obzirom na njihovu važnost u očuvanju međunarodne likvidnosti i kredibiliteta države prema međunarodnoj zajednici, analitičari RBA smatraju da je izgledno korištenje i drugih mjera monetarne politike s ciljem očuvanja stabilnosti tečaja EUR/HRK. Središnja banka na raspolaganju ima i druge administrativne mjere poput dizanja obvezne pričuve i/ili smanjivanja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja.