Predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i ustanova Kraljevine Švedske zaduženih za socijalnu skrb otvorili su u četvrtak twinnig projekt "Jačanje administrativnih kapaciteta nadležnih tijela i provedbenih ustanova na području koordinacije sustava socijalne sigurnosti".
Sa švedske strane sudjeluju Agencija za socijalno osiguranje i Ustanova za nadzor prava po osnovi nezaposlenosti.
Cilj je projekta vrijednog milijun eura s rokom dovršetka u siječnju 2013. jačanje hrvatskih ustanova i tijela nadležnih za provedbu pravne stečevine EU-a u području slobodnog kretanja radnika i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti.
Tijekom provedbe planira se izrada analize utjecaja slobode kretanja radnika unutar zajedničkog tržišta Europske unije na hrvatski sustav socijalne sigurnosti.
Jedan od ciljeva je i unapređenje informiranosti o slobodi kretanja radnika unutar granice EU-a i uspostava sustava informiranja radnika - migranata.
Kako je rečeno na otvaranju, pokretljivost radnika između starih i novih zemljama članica EU-a realativno je malena, unatoč proklamiranoj slobodi kretanja radne snage. Prepreke su još uvijek snažne - socijalne, kulturalne, jezične, ekonomske i osobne, a riječ je i o trajno osjetljivom političkom pitanju bez obzira na gospodarske prednosti za zemlje primateljice.
Prema istraživanjima radnih migracija između novih i starih zemalja članica EU-a, najviše migriraju mladi, između 18 i 34 godine. Većim dijelom to su muškarci, bez vlastite obitelji, viskokvalificirani ili nekvalificirani. Oni najčešće traže privremeno zaposlenje.
Njemačka i Austrija bile su najčešća odredišta za radne migrante prije proširenja EU-a, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo to su bila u valu proširenja 2004. godine, a Španjolska i Italija nakon 2007., kad su ušle Bugarska i Rumunjska.
Najčešći migranti iz novih u stare članice EU-a su Poljaci, Litvanci, Bugari, Rumunji i Slovenci.