Piše Yoshio Tamura, japanski veleposlanik
Svijet je danas, da se poslužimo naslovom knjige Thomasa Friedmana Svijet je ravna ploča, uistinu ravna ploča. Friedman je identificirao deset stvari koje su ga izravnale, poput pada Berlinskog zida, pojave Netscapea (internet), outsourcinga i, da ne nabrajamo dalje, svijet kao da je stvarno postao ravna ploča.
S druge strane ne treba zanemariti činjenicu da se globalizacija poklapa s lokalizacijom. Primjerice, kada sam prije tridesetak godina radio u japanskoj ambasadi u Njemačkoj, trebalo je tjedan dana da mi stignu informacije iz mog rodnog grada u Japanu. A sada, u Zagrebu, preko interneta dobivam sve lokalne vijesti koje mogu poželjeti, gotovo istovremeno kao i svi drugi u mom susjedstvu.
Ovim primjerom želim na slikovit način ilustrirati jedan od razloga zašto lokalizacija slijedi globalizaciju.
Multipolarizacija
Današnji je svijet na svakom području multipolariziran. Primjerice, prije nekih 50 godina važne stvari u svjetskoj politici, ili čak gospodarstvu, usmjeravale su najčešće dvije velesile. Nakon završetka Hladnog rata osnovan je G-8 kao novi međunarodni forum, a sada i G-20 u kojemu su zemlje poput Kine i Indije. Fenomen multipolarizacije nastavlja se, dakle, na svakom području. Živimo u globalizacijskom, lokaliziranom i multipolariziranom svijetu.
U današnje doba svaka zemlja ili čak svaka mala zajednica ima važnu ulogu i od nje se očekuje da doprinosi svijetu. Samo zajedno sve zemlje mogu stvoriti “prekrasan vodopad”, kao što je to učinila ona mala kapljica iz poznate pjesme Dobriše Cesarića.
LEKCIJE IZ POVIJESTI
Dopustite da se kratko osvrnem na nedavnu ekonomsku krizu u svijetu te Japanu. Japansku je krizu potaknulo prezaduživanje kompanija, a, na drugoj strani, svjetsku je krizu izazvalo neodrživo zaduživanje američkih kućanstava. Učinkovit recept za rješavanje ekonomske krize mogao bi biti vrlo sličan tome.
Izgubljeno japansko desetljeće
Razdoblje između 1993. i 2002. u Japanu se naziva izgubljenim desetljećem. Bilo je to vrijeme velike recesije nakon razdoblja ekonomskih balona. Brojne su financijske institucije u tom razdoblju bankrotirale, mnoge su se morale udružiti ili poduzeti neke druge krajnje mjere. Financijske institucije nisu prikladno reagirale, što je uzrokovalo mnogo ekonomskih teškoća, poput pada i smanjenja cijena na tržištu nekretnina. To je bilo teško vrijeme za Japan.
Svjetska kriza
Nakon kraha javnih američkih hipotekarnih kreditora Fannie Mae i Freddie Mac, kriza, nazvana Crnom nedjeljom, eruptirala je u SAD-u 14. rujna 2008. kad je bankrotirala investicijska banka Lehman Brothers.
Njihov je stečaj uzrokovao lančanu reakciju neovisnih banaka te cijelog financijskog sustava, nazvanu Lehmanovim šokom.
Makar je krizu većinom uzrokovala potrošnja američkih kućanstava, valja primijetiti kako je i Europa također imala problem lošeg upravljanja rizikom financijske industrije te, u nekim zemljama, prenapuhan balon na tržištu stanova.
Iz našeg novostečenog iskustva naučili smo kako se ponašati ako se ubuduće dogodi bilo kakva nova ekonomska kriza.
Primjerice, naučili smo da je za prikladan odgovor na globalne krize najvažnija globalna multilateralna suradnja, uključujući suradnju monetarnih institucija.
Spoznali smo da su neuspjesi regulacije i nadzora, uz neodgovorno riskiranje banaka, stvorili opasnu financijsku krhkost. Svako se daljnje riskiranje mora spriječiti.
Kao prikladne tehničke mjere možemo spomenuti ubrizgavanje kapitala u financijske institucije, otpis nelikvidnih kredita, politiku spašavanja itd.
GOSPODARSKI MODEL ZA BUDUĆNOST
Nedavna ekonomska kriza bila je puno dublja nego što je na početku izgledala. Trebalo se pozabaviti njome na raznovrsniji način. Stari ekonomski model prenaglašavao je tržišni princip, pa sada treba biti zamijenjen modelom za budućnost. U obzir, dakle, treba uzeti ne samo tržišne mehanizme nego i vrijednosti poput morala, ljudskih prava, pravne države te okoliša.
Drugim riječima, kad tražimo novi gospodarski model za budućnost trebamo uzeti u obzir društvene, ali i aspekte okoliša.
U pogledu društvenih aspekata u zadnjem razdoblju ekonomski se model sasvim oslanjao na tržišne mehanizme, ignorirao je društvene teme i doveo nas do nove društvene opasnosti - izolacije pojedinaca. Znamo da čovjek ne može živjeti bez podrške i društva drugih ljudi, poput obitelji, prijatelja te zajednice. Možemo ih možda nazvati novom javnošću.
Nažalost, nedavno je primijećeno kako te veze postaju sve slabije, a izolacija pojedinaca sve je veći problem zbog naglog porasta uporabe novih tehnologija. Polazeći od ovih saznanja smatram da ubuduće valja raspravljati i o tome koliko ekonomska politika promovira sustav obiteljske podrške ili pridonosi jačanju pravednog provođenja sustava prikupljanja poreza.
Kad je riječ o okolišu donedavno je taj aspekt bio izvan sustava suvremenog gospodarstva, a trebao je biti unutar njega. Moramo shvatiti kako je iznimno važno uključivanje ekoloških aspekata, poput zelene tehnologije i slično, u ekonomski sustav.
Novi gospodarski model trebao bi biti pravedan, učinkovit te održiv, s fleksibilnim i otvorenim tržištem rada i značajnim uključivanjem ekološkog elementa.
To će zahtijevati duboke strukturne promjene, a u ovom trenutku još u potpunosti ne znamo kako bi taj model trebao izgledati. U svakom će slučaju morati biti humaniji od modela gospodarstva koje je previše usmjereno na tržište i koji je sada u raspadu.
JAPANSKA EKONOMIJA
Japanska ekonomija napokon pokazuje znakove oporavka. No, čini se da su se ekonomska kretanja nedavno zaustavila. Japan je u teškoj situaciji zbog visoke stope nezaposlenosti.
Kabinet premijera Naoto Kana 18. lipnja 2010. odlučio je o Novoj strategiji rasta “za jako gospodarstvo, snažne javne financije te sustav socijalne skrbi”. Ta strategija podrazumijeva uključivanje mjera strateške politike, poput rezanja stope korporativnog poreza u fiskalnoj godini 2011.
Tom bi se mjerom poboljšala konkurentnost japanskih tvrtki i ojačala nada da će to pomoći oporavku ekonomije te je, napokon, izvući iz gotovo dva desetljeća stagnacije i puknuća ekonomskog balona 1980-ih.
Cilj je da se pomoću udruženog truda javnog i privatnog sektora ispuni tropostotna nominalna stopa rasta ili dvopostotna realna stopa rasta kroz nadolazeću fiskalnu godinu 2020.
Strategija novog rasta bazirana je na sedam strateških područja. Navedimo ih redom:
1) Zelena inovacija (brzo povećanje obnovljive energije uvođenjem sustava zajamčenih tarifa itd.);
2) Životna inovacija (sustav odabira medicinskih ustanova kako bi se promovirala praktična primjena nove medicinske skrbi itd.);
3) Plan strategije ekonomskog partnerstva preko slobodne trgovine na azijsko-pacifičkom području;
4) Promocija turizma i lokalna revitalizacija;
5) Nacija usmjerena na znanost i tehnologiju;
6) Strategija zapošljavanja i ljudskih resursa;
7) Financijska strategija.
Vodeća je ideja ove strategije novog rasta sagraditi pravedan i održiv društveni sustav za sljedeće generacije. Provede li se prikladno, on bi mogao biti jedan od dobrih modela za budućnost, u kojemu će se ekonomija, okoliš i društvo nadopunjavati te dalje se razvijati za ostvarenje održivog rasta.
HRVATSKA EKONOMIJA
Nažalost, ekonomska situacija u Hrvatskoj još uvijek nije onakva kakvu priželjkuju Hrvati. Oporavak hrvatskog gospodarstva još je uvijek krhak, sporiji od očekivanoga. To se navodi i u ekonomskom izvještaju o novim zemljama EU, članicama Svjetske banke, u dodatku o Hrvatskoj. Takva situacija rezultira smanjivanjem privatnih ulaganja te rastom nezaposlenosti.
Nijedna zemlja nije imuna na utjecaje globalne recesije, pa tako ni Hrvatska nije izuzetak. Kombinacija oslabljene domaće potražnje i urušavanja vanjskog okoliša znatno je utjecala na hrvatsko gospodarstvo. Na teškoće upravljanja državnom ekonomijom utjecali su i manjak državnog proračuna te rast vanjskog duga.
Strukturne krize
No, Hrvatska se sada suočava ne samo s cikličkom krizom, koju je uglavnom uzrokovala svjetska financijska kriza, nego i s dubokom strukturnom krizom, protiv koje se teže boriti. Za Hrvatsku je od iznimne važnosti rješavanje tih strukturnih problema, makar i drastičnim mjerama, kako bi se ostvario održivi rast. Želim se osvrnuti na neke od tih mjera.
(1) Reforma uprave
Mora se smanjiti prezastupljenost javnog sektora u hrvatskom gospodarstvu. Modernizacija i poboljšanje učinkovitosti tog sektora hitni su i važni.
(2) Industrijska strukturna reforma
Kako bi preživjela u utrci za jednake uvjete unutar EU današnja hrvatska ekonomija, koja je u velikoj mjeri usmjerena na usluge, morat će se reorganizirati prema produktivnijem modelu. Moraju se, također, dogoditi drastične promjene u tvrtkama pod ingerencijom države.
(3) Tržišna reforma
Hrvatsko se tržište postupno kreće prema otvorenijem i transparentnijem. Za Hrvatsku je najvažnije da spremno prihvati natjecanje na otvorenom tržištu u ovom novom društvu bez granica koje je bazirano na internetu, a to je potrebno i hrvatskom tržištu rada.
(4) Prijevozna infrastruktura
Hrvatska je blagoslovljena zavidnim geostrateškim položajem. Ona je ulaz u Europu, no još treba puno učiniti u pogledu infrastrukture. To se prije svega odnosi na modernizaciju te daljnje širenje glavne hrvatske luke u Rijeci, kao i željezničkih pruga prema srednjoj Europi. Širenje i modernizacija najvažnije zrakoplovne luke Pleso u Zagrebu mora također biti prioritet.
(5) Korupcija
Hrvatska se mora pozabaviti, ne samo zbog ulaska u EU nego ponajprije zbog svojih građana, korupcijom. Korupcija nije samo osobni nego i sustavni problem. Primjerice, jedan su od problema u Hrvatskoj zemljišne knjige, koje još nisu potpuno ažurirane, kao i sustav državne nabave, koji mora biti transparentniji kako bi se izbjegla mogućnost uplitanja u njega.
Osim ovih, Hrvatska je i pred izazovima rješavanja demografskih problema ili pak prenaglašene centralizacije.
Provedba plana ekonomskog oporavka
Nedavno je hrvatska Vlada predložila Plan provedbe ekonomskog oporavka. Tim programom predviđa se olakšavanje poslovanja malim i srednjim tvrtkama, smanjenje državne potrošnje, smanjenje ili ukidanje neporeznih nameta, ograničavanje razine fiskalnog deficita, uvođenje okolišnih kriterija u oporezivanju, smanjenje broja zaposlenika u javnoj upravi te decentralizacija državne uprave.
Iskreno se nadam da će ovaj program stvoriti uvjete koji su potrebni za ekonomski oporavak i održivi razvoj Hrvatske. No, kako bi ove mjere imale utjecaja na stabilizaciju i razvoj hrvatskog gospodarstva najvažnija je njihova brza provedba.
Spomenuo bih ovdje i vrlo važan Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je Sabor odobrio 22. studenoga 2010. Njime se ukupni proračunski troškovi godišnje smanjuju za 1 posto procijenjenog BDP-a, dok god je primarna fiskalna ravnoteža na nuli ili pozitivna. Na ovaj će se način proračunski deficit smanjiti na razinu na kojoj se može financirati prihodima, a dugovi će se samo koristiti kako bi se otplatili prijašnji.
Novo razdoblje i Hrvatska
Po mom mišljenju Hrvatska, kao mlada zemlja u tranziciji iz bivšeg socijalističkog sustava koja je usto prošla kroz ratno pustošenje, nije imala dovoljno mogućnosti da iskusi pravu, tržišno usmjerenu ekonomiju.
U ovom novom razdoblju ta bi činjenica mogla pomoći Hrvatskoj u tranziciji prema novom ekonomskom modelu, koji neće imati teške štete uzrokovane starim ekonomskim modelom. Hrvatska, koja je u dobroj situaciji kad je riječ o procesu integracije u EU, trebala bi se potruditi da stvori dobar gospodarski model, koji će biti primjer i njenim susjedima, te snažno podržava i vodi regionalnu suradnju.
Potencijali
Hrvatska je puna potencijala kao što su izvori pitke vode, za koju se može reći da je nafta 21. stoljeća. Također, ima velike i plodne poljoprivredne površine, zatim važnu stratešku poziciju jer je na raskrižju Istoka i Zapada te visoku razinu obrazovanja.
Hrvatska se sada suočava ne samo s cikličkom krizom, koju je uglavnom uzrokovala svjetska financijska kriza, nego i s dubokom strukturnom krizom, protiv koje se teže boriti. Za Hrvatsku je od iznimne važnosti rješavanje tih strukturnih problema, makar i drastičnim mjerama, kako bi se ostvario održivi rast.
SURADNJA JAPANA I HRVATSKE
Makar je Hrvatska relativno dobro razvijena uzmu li se u obzir BDP po stanovniku ili neke druge ekonomske činjenice, valja primijetiti da još uvijek postoje velike nedosljednosti unutar nje. Zato Japan podržava Projekte ljudske sigurnosti, većinom u nekadašnjim ratnim područjima, poput razminiravanja ili davanja donacija za medicinsku opremu itd., ne zaboravljajući etničko pomirenje te obnovu lokalnih zajednica.
Japan se nalazi na istoku euroazijskog kontinenta, a Hrvatska na zapadu. Sa zadovoljstvom izjavljujem kako smatram tu zemlju našim važnim partnerom. Na točkama na kojim Istok vodi Zapad, i obrnuto, nadam se da će Japan i Hrvatska zajedno nastojati stvoriti bogatu i stabilnu regiju. Japan će, kao pratitelj, podržavati nastojanja svih euroazijskih zemalja koje teže osnovnim vrijednostima kao što su sloboda, ljudska prava te demokracija. Hrvatska sada ulazi u zadnju fazu ulaska u EU i nastavit ćemo je podržavati.
Iskreno se nadam održivom hrvatskom razvoju, kao i brzom gospodarskom oporavku, te želim vidjeti daljnja poboljšanja naših bilateralnih odnosa.