"Snažan rast nenaplativih bankarskih zajmova u regiji za vrijeme krize nametnuo je u svim državama istočne Europe potrebu za bitnim promjenama u ovršnim zakonima i praksi naplate dugovanja", zaključak je međunarodne financijske savjetnice Mary Ellen Collins, s kojim su se složili i ostali sudionici panela "Naplata dugovanja u vremenu neizvjesnosti" u sklopu Godišnje skupštine EBRD-a u Zagrebu.

Collins, bivša članica EBRD-ova menadžerskog tima, koja se godinama bavi restrukturiranjem i bankarskim problemima naplate dugovanja u SAD-u i Europi, upozorila je kako je snažnom rastu nenaplativih bankarskih zajmova u vrijeme krize u istočnoj Europi prethodilo liberalizirano kreditiranje koje je dovelo do rapidnog rasta zajmova, ali često s lošim upravljanjem rizicima.

"Time je potaknuto napuhavanje nekretninskih balona i snažan porast nenaplativih potraživanja s kojim je u krizi suočen bankarski sektor. Sada je ključ za efikasniju naplatu dugovanja od strane banaka  u poboljšavanju upravljanja rizicima i strategijama kreditiranja, dok se vlade pojedinih zemalja moraju baviti jačanjem regulative, institucija i vladavine prava", ističe financijska savjetnica.

Analizirajući kreditne portfelje europskih zemalja, Ricardo Brogi, strateški savjetnik UniCredit Grupe, predstavio je podatke prema kojima je kvaliteta kreditnog portfelja u Hrvatskoj vrlo niska u odnosu na kreditni potencijal. Sličnu razinu kvalitete kreditnog portfelja imaju Slovenija, Poljska, Mađarska, Češka, Kazahstan i Ukrajina.

Jedan od glavnih razloga tome je slaba iskorištenost potencijala kreditnog registra. O njemu je pak govorio savjetnik u Zagrebačkoj banci Igor Tepšić. Naveo je kako Hrvatska nema javnog kreditnog registra već samo onaj koji je na dobrovoljnoj bazi osnovalo 20 banaka jer zakonsku mogućnost osnivanja registra nije iskoristila Hrvatska narodna banka.

"Kreditni registar postoji na dobrovoljnoj bazi, kako za vjerovnike tako i za dužnike. Osim toga, ograničen je isključivo na podatke o fizičkim osobama", istaknuo je Tepšić.